Jučer, 6.4.2017. u Mostaru je službeno objavljen početak dvije kampanje u sklopu projekta „Boljim poslovnim okruženjem do više radnih mjesta“. Riječ je o kampanjama zagovaranja uspostave registra parafiskalnih nameta i zagovaranja za ubrzanje procesa registracije poslovanja koje su financirane od strane Američke agencije za međunarodni razvoj – USAID.
Budući da je za registraciju poslovnog subjekta u Federaciji BiH potrebno 12 dokumenata i u prosjeku 65 dana ovaj problem predstavlja suštinski problem poslovnog okruženja u BiH.
Kroz svoje obraćanje, predsjednik udruženja za poduzetništvo i posao „Link“ Mostar, Tomislav Majić, istaknuo je da je jedna od mjera zadržavanja mladih, ali i privlačenja investitora analiza i ukidanje nepotrebnih parafiskalnih nameta i naknada.
Parafiskalni nameti su javni prihodi koji imaju karakter destiniranih javnih prihoda, koje propisuju različite razine vlasti a koje plaćaju poslodavci.
Nepostojanje kontrole utroška sredstava prikupljenih po osnovu parafiskalnih nameta predstavlja ozbiljan problem gospodarskim subjektima koji ih plaćaju.
Izvršni direktor udruženja Nezavisni biro za razvoj (NBR) Gradačac, Enver Sarvan, rekao je da na razini Federacije BiH imamo 2758 različitih nameta, a na razini Republike Srpske još 346, te da postoji 20 zakona koji reguliraju parafiskalne naknade i još 30 zakona kojima su predviđene kazne za one koji ih ne plaćaju.
Veliki problem predstavljaju nedosljedne implementacije zakonske regulative, te različite prakse u postupanju sudova pri čemu je proces neujednačen.
Goran Dodig, voditelj financija INTERA Tehnološkog parka i konzultant na izradi Registra parafiskalnih nameta, izjavio je: „Svi parafiskalni nameti imaju svoju namjenu, ali teško je utvrditi kako se ta sredstva troše te je zbog neusklađenosti broja i vrsta parafiskalnih nameta na različitim razinama vlasti bilo neophodno načiniti sveobuhvatnu mapu, a na osnovu nje i plan za smanjenje, ukidanje ili preraspodjelu tih nameta. S druge strane ako analiza pokaže da neki od nameta u potpunosti ispunjava svrhu svog postojanja, onda taj namet treba i podržati. Registar će pokazati i jako velike razlike u pristupu istih razina vlasti počevši od različitih naziva pa do različitih načina obračuna za iste stvari. A da bi se utvrdilo jesu li potrebni ili nisu, potrebna je i analiza utroška sredstava prikupljenih kroz parafiskalne namete. Ukidanjem ili smanjenjem se svakako može doprinijeti bolje poslovnom okruženju, međutim napominjem da svrha registra nije ukidanje nameta nego postavljenje kvalitetne osnove za analize koje će pokazati koji namete treba podržati, a koji nemaju smisla. Pored toga, registar može dati dodatne informacije onima koji donose odluke jer putem registra mogu provjeriti kako to rade drugi (druge općine, gradovi i županije) pa možda smanjenjem ili ukidanjem nameta stimulirati poslovno okruženje u svojoj općini ili županiji.“
Registru možete pristupiti na www.poslovnookruzenje.ba.